Beograd, 26. novembar 2007. godine – Državni sekretari Ministarstva vera Vlade Republike Srbije Nevena Vitošević-Đeklić i Milan Brdar najavili su danas da će 30. novembra u Centru "Sava" biti održan okrugli sto "Mesto srpske duhovne baštine Kosova i Metohije u evropskoj kulturi".
 |
| Milan Brdar, Nevena Vitošević-Đeklić i Dušan Proroković |
Vitošević-Đeklić i Brdar su na konferenciji za novinare precizirali da će okrugli sto biti održan u organizaciji Ministarstva vera i Ministarstva za Kosovo i Metohiju, i objasnili da je reč o naučnom skupu na kojem će učestvovati 15 stručnjaka pozvanih da doprinesu obnovi i očuvanju spomenika kulture na Kosmetu.
Oni su najavili da će okrugli sto i izložbu "Srpsko kulturno nasleđe Kosova i Metohije" otvoriti ministri u Vladi Srbije – vera Radomir Naumov i za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić.
Učesnicima okruglog stola obratiće se episkop raško-prizrenski Artemije i arhiepiskop cetinjski Amfilohije, a najavljeni su i gosti iz Belorusije, Rusije i Švajcarske.
Radnom delu skupa prethodiće projekcija filma o manastiru Visoki Dečani "Čuvari tišine" autora Dragana Elčića.
Državni sekretar za Kosovo i Metohiju Dušan Proroković istakao je da je baština južne srpske pokrajine pitanje našeg duhovnog identiteta, dok je okrugli sto prilika da se svetskoj javnosti ukaže na njene vrednosti.
Proroković je podsetio na albanske manipulacije o poreklu manastira na Kosmetu koji, prema njihovim tvrdnjama, nisu deo srpskog kulturnog nasleđa, već kosovske autohtone baštine.
Prema njegovim rečima, na ovom skupu stručnjaci će ukazati na propuste u obnovi porušenih svetinja i potrebu zaštite svih spomenika kulture u pokrajini, na čemu Ministarstvo za Kosovo i Metohiju već uveliko radi.
On je naveo da su u saradnji sa Eparhijom raško-prizrenskom utvrđeni prioriteti, kao što su crkve Sredačke župe i manastir Sveti Arhangeli kod Prizrena, koji je zadužbina cara Dušana i simbol uspešne srpske države koji će prvi put posle 550 godina biti temeljno obnovljen.
Proroković je naglasio da je neophodno zaštititi srpske svetinje kako se ne bi ponovila sudbina od 17. marta 2004. godine, zbog čega je i doneta odluka o tome da se manastir Pećka patrijaršija ogradi kamenim zidom.